OGLEDALO

Ah, ta menopauza

U 40-ima se bojimo spomenuti da nam je iznenada vruće da nam netko ne kaže da imamo valunge (“pa nisam jošu menopauzi!”). U 50-ima na svaku zlovolju i pogrešku odmahujemo rukom: “To ti je kad sam u vekslu!” U 60-ima s osmijehom govorimo: “Hvala Bogu da sam prošla i tu menopauzu!” A istina je, drage moje, da je menopauza jednosmjerno putovanje, i to doživotno – u bolji život!

 
"Menopauza je događaj, baš kao i prva menstruacija, ženski ritual. Događa se svima. Žene jednostavno osjećaju da je menopauza prirodna. To govore i svojim liječnicima: menopauza je prirodna. Priroda je tako zamislila, tijelu je to normalno i zašto ne bih bila zadovoljna nečim što mi tijelo daje ili barem to mirno prihvatila?"
Natalie Angier, Žena - intimna biografija
 
 
Pa kad zapravo počinje?
 
Menstrualni ciklus obično prestaje oko 40 godina nakon prve menstruacije. Može nastupiti brzo, naglo, ali isto tako može biti proces koji traje nekoliko, pa i deset godina. Hoće li početi ranije, ovisi o nasljednim predispozicijama, kvaliteti življenja i prehrane te općenitom stanju organizma. U menopauzi ste „službeno“ tek nakon što godinu dana niste imali menstruaciju. Dakle, priznaje vam se retrogradno. I tada je najgore već iza vas - zapravo ste u postmenopauzi. A prije toga ste u perimenopauzi. I to je onaj teži dio.
 
Perimenopauza je razdoblje od pet do deset godina prije zadnje menstruacije kada jajnici postaju pojačano osjetljivi na signale hormona gonadotropina. Nezrela jajašca u jajnicima ne sazrijevaju, iako ih može preostati i 10.000. Jajnici postaju “tromiji”, proizvode nestalne količine hormona, što može dovesti do neredovitog menstrualnog ciklusa.
Kako je sve u našem organizmu povezano, često se javlja domino-efekt pa je važno razumjeti što se zapravo događa, a ne samo odmahnuti rukom i reći: “Ah ti hormoni!”
 
Hipofiza nastavlja proizvoditi FSH (folikostimulin) i LH (luteinizirajući hormon). Razina ovih hormona se povećava, a razina estrogena i progesterona pada.
Jetra su organ odgovoran za razlaganje i eliminaciju nepotrebnih hormona. Ako su jetra iscrpljena ili zasićena masnoćama zbog nepravilne prehrane, to može rezultirati emotivnim olujama i problemima sa spavanjem. Kada je energija jetara u stagnaciji, ova blokirana energija uzrokuje navale vrućine, ljutnju, depresiju. Kada su bubrezi u deficitu (bubrezi se dodatno iscrpljuju neredovitim spavanjem, stresom, neadekvatnom prehranom, itd.), javljaju se bolovi u donjem dijelu leđa. Smanjena spolna želja i inkontinecija također mogu biti posljedice iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda u vrijeme perimenopauze.
 
 
Što nas dakle čeka?
 
Danas je sve rjeđe da žene dožive prestanak menstruacije bez niza popratnih neugodnih pojava − tek oko 20% žena nema nikakve ili ima vrlo blage simptome menopauze. Ono što možete očekivati su: neredovite menstruacije, slabiji ili obilniji izljevi krvi, valunzi i noćna preznojavanja, promjene raspoloženja, nesanica, zaboravljivost (rastresenost), lupanje srca, migrene, osjetljivost grudi, gubitak koštane mase (osteoporoza), hipotireoza, benigni miomi maternice te promjene spolnog nagona.
 
Naša kultura često sugerira da se gubitkom menstruacije tj. prestankom naše sposobnosti da začnemo novi život zapravo smanjuje naša ženstvenost, pa se površno dolazi do zaključka da kao takve više nismo vrijedne ili “na istoj razini” kao prije. Slično je i s pristupom prema organima reproduktivnog sustava, pa ćete nerijetko čuti: “Ako ne namjeravate više rađati, najbolje da sve izvadite jer možete samo imati probleme...” To previše i ne iznenađuje uzme li se u obzir da je još uvijek većina stručnjaka za žensko zdravlje muškog spola… No to jednostavno nije istina - ženski unutarnji organi imaju svoju funkciju, kako fizičku (posljedica histeriktomije može biti oslabljeni libido, spuštanje mokraćnog mjehura, češći valunzi...), tako i emocionalnu.
 
Stare su se kulture prema menopauzi odnosile s poštovanjem. Stari Grci menopauzu su smatrali klimakterijskom fazom u životu u kojoj se žena penje stubu više na evolutivnoj ljestvici. Iako je mogu pratiti različite neugodnosti i simptomi, menopauza nije bolest pa je ne treba tako ni doživljavati. Ona je u svojoj srži mogućnost za dotjerivanje vlastitog života te radosnije i potpunije življenje. Ako je doživite tako, shvatit ćete da menopauzom žena zaista u potpunosti ulazi u svoje godine mudrosti i vrhunac svog življenja.
 
U našim rukama…
 
Golema je razlika između preživljavanja menopauze i pripremljenosti na nju – naučiti što se može očekivati i što sve može pomoći u tom razdoblju. To svakako zahtijeva i ulaganje energije, usvajanje znanja i uvođenje određenih namirnica, prirodnih pripravaka, ljekovitog bilja i sl. To zahtijeva od nas da se odgovorno odnosimo prema sebi, pročistimo svoju prehranu, ali i emocije, odnose. Istodobno, korištenje prirodnih sredstava daje ženi snagu da ima kontrolu nad svojim zdravljem i da nađe vlastiti način na koji će se nositi s promjenom.
 
Danas sve više žena otkriva da postoje sigurni, prirodni, učinkoviti i manje “umjetni” načini rješavanja simptoma menopauze koji u isto vrijeme pomažu i očuvanju i unapređenju cjelokupnog zdravlja. Nemalu pomoć možete očekivati od dodataka prehrani i dobrih domaćih čajeva, a svakako uzmite u obzir i homeopatske pripravke (dovoljno je nabaviti dobar priručnik, a još će biti učinkovitije potražiti homeopata po preporuci ili preko Hrvatske udruge homeopata).
 
Koje god biljke izabrali, treba ih koristiti najmanje tijekom tri mjeseca kako bi se razvio njihov povoljan učinak. Kao dodatak prehrani koristite ih prema uputama na pakiranju. Za čaj prelijte jednu jušnu žlicu suhe biljke s 2,2 dl vruće vode – neka odstoji 5 minuta poklopljeno. Ako vam ne prijaju topli napici (toplina nekad pogoršava navale vrućine), čaj ohladite da bude mlak pa popijte 1-2 šalice dnevno.

KOLUMNA

Muke po teretani

Natukla sam popriličan broj godina i ono što sam dosada naučila jest da se bolje roditi bez one stvari nego bez sreće, pardon ljepote. Ljepota je u tolikoj si...

NEWSLETTER

Želiš biti u toku?

Prijavi se na newsletter:

ANKETA ZA VAS

Koje vam je najdraže godišnje doba?

GALERIJA

KUTAK ZA VAS

Prijavi se i pošalji nam članak!
Kategorija:

Naslov:
Text: Prijava Registracija