Događanja

31. salon mladih: Korekcije

Trideset i prvo izdanje Salona mladih, bijenalne izložbe radova mladih umjetnika koja se u Domu HDLU, popularnoj Džamiji, održava do 23. rujna, nastavlja se u dinamičnome ritmu svojih programa. U samo prvih sedam dana od otvorenja, izložbu je pogledalo više od 1500 posjetitelja, što je izrazito pozitivan odaziv na ovogodišnji koncept pod naslovom „Korekcije“, koji potpisuje kustos Vladimir Čajkovac.
 
 
Teško je odrediti točan broj bijenalnih izložbi koje se održavaju u čitavom svijetu, no zasigurno je riječ o nekoliko stotina, većih ili manjih, među kojima je Salon mladih jedan od rijetkih bijenala koji tvrdoglavo svakim svojim izdanjem pokušava iznova naći način da se promijeni, ukine ili redefinira. Od samog osnutka 1968. godine, svako novo izdanje Salona na svoj način nastoji izbjeći bazičnu postavku prikaza Presjeka ili Situacije trenutne umjetničke produkcije, dok ostaje paradoksalna činjenica da svi Saloni dijele jednu vrlo karakterističnu crtu političke stvarnosti (ne samo) ovih prostora. Bez obzira u kojem smjeru promjena krenula, boljem ili lošijem, svaka nova izborna garnitura u potpunosti odbacuje pokušaje prethodne i započinje iznova. Od beskompromisnosti izbora, stranih gostiju, otvorenih ateljea, autorske izložbe, natječaja,  preko revolucije do tržišta, svaka od ovih metoda već je itekako uspješno oprobana, ali i vrlo brzo napuštena, pokazavši svoje izrazite prednosti, kao i nedostatke. Namjera ovogodišnjeg Salona je upravo vratiti se oprobanim pokušajima prijašnjih kolega i kolegica, kustosa i umjetnika, stvoriti kontinuitet, ponovno upotrijebiti metode koje su se pokazale uspješnima te pokušati otvoriti pitanje koje se proteže u pozadini svake od ovih izložbi: postoji li uopće mogućnost institucionalne pobune umjetnika?
Ovo pitanje je i okosnica ovogodišnjeg programa KOREKCIJA. Dijagnoze, kao i u prijašnjih izdanja, ostaju iste: u mnogim slučajevima razina likovne pismenosti izrazito je niska, a tekstualna su obrazloženja iz pera budućih akademskih građana radova neartikulirana do stupnja začudnosti, dok je inventivnost ili pak razina izvedbe u dobroj mjeri povezana s izostankom bilo kakve vrste interesa i samoobrazovanja.
 
Naime, kriteriji su različiti i neujednačeni ne s namjerom stvaranja prikaza najboljeg od najboljeg, nego zahtjevima revijalne izložbe Salona mladih: isticanje nova imena, odabir onih umjetnika koji izvedbom i zamisli odskaču na bilo koji način, ili pak imaju zaokružene, promišljene i suvisle prijave. Ne znači, naravno, da među onima koji nisu primljeni na izložbu nema i boljih radova. Dapače, tome i služi otvoreni arhiv prijava, jer Presjek ili Situacija nisu samo odabiri na izložbama, nego upravo i sve ono što je prijavljeno, kao i oni koji se odbijaju prijaviti.
 
Ovogodišnji  31. po redu Salon mladih je još jedan u nizu eksperimenata, no kakvi god njegovi rezultati na koncu bili, eksperiment je ono što si Salon, ako već ništa drugo, može i treba priuštiti.
 
Izlažu: Jelena Azinović, Vanja Babić, Jelena Dabić, Sebastijan Dračić, Dalia Finek, Martina Grlić, Luka Hrgović i Duje Medić, Vida Guzmić, Nina Kurtela, Ivan Latin, Hana Miletić, OKO, Pavle Pavlović, Petar Popijač, Ivan Prerad, Dina Rončević, Igor Ruf, Damir Sobota, Lana Stojićević, Stipan Tadić, Vanja Trobić i Damir Žižić.
 
 
PROGRAM: KOREKCIJE
 
POSTOJI LI MOGUĆNOST INSTITUCIONALNE POBUNE UMJETNIKA?
 
Kao glavni problem ovogodišnjeg salona postavlja se pitanje forme i funkcije izložbe, budući da je s vremenom došlo do inverzije Salona mladih u odnosu na institucionalne manifestacije, a i najčešća kritika „izložbe presjeka dvogodišnjeg stvaralaštva“ u potpunoj je suprotnosti s inicijalnim idejama pobune mladih umjetnika. Na ovogodišnjem Salonu od pristiglih 180 prijava samo je dvadesetak izabrano, međutim, paradoks leži u činjenici da je veliki broj “odbijenih“, odnosno u duhu Korekcija „neprimljenih“ radova, već bez ikakvih ograničenja prikazan na renomiranijim izložbama velikih institucija.  Koji će izlagački format, i je li on nužno izlagački,  preuzeti zadaću pomicanja granica u umjetnosti, a istovremeno i postati platforma za afirmaciju mladih umjetnika?
 
Petak, 21.9.2012. u 19 sati
Biserka Cvjetičanin, Institut za međunarodne odnose, Zagreb
Od Europske zajednice za ugljen i čelik do Kreativne Europe: europska kulturna politika i suradnja
Sanjin Dragojević,  Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Važnost strateškog planiranja za kulturni razvoj
 
Subota 22.9.2012. u 19 sati
Stefano Baia Curioni, Universita' Bocconi, Milano
Status creation proces in the contemporary art 

 

 

KOLUMNA

Muke po teretani

Natukla sam popriličan broj godina i ono što sam dosada naučila jest da se bolje roditi bez one stvari nego bez sreće, pardon ljepote. Ljepota je u tolikoj si...

NEWSLETTER

Želiš biti u toku?

Prijavi se na newsletter:

ANKETA ZA VAS

Koje vam je najdraže godišnje doba?

GALERIJA

KUTAK ZA VAS

Prijavi se i pošalji nam članak!
Kategorija:

Naslov:
Text: Prijava Registracija